Kako se lemi?
Mi smo učili lemiti prije xy godina, sad na zahtjev gledatelja pokušavamo se sjetiti kako to ide. Pokazati ćemo vam alat, tehniku i ono što se ne smije.
Lemljenje
Alat potreban za lemljenje
Kada se priča o lemljenju postoji više vrsta lemljenja. Mi smo se u ovoj emisiji ograničili na meki lem ili lemljenje za elektroniku i elektro spojeve.
Od alata za lemljenje naravno treba vam lemilica. Prvo pitanje koje će vam zadavati probleme je koja lemilica.
Ovo je kratki popis, odnosi se na proizvođača Stannol, ravna ili štapna lemilica. Tehnički podaci ne bi trebali puno odstupati kod drugih proizvođača.
Lemilice
Lemilica Stannol elektroničarska 15W, vrh postiže temperaturu od 370°C
Lemilica Stannol za radio i telekomunikacije 30W, vrh postiže temperaturu od 410°C
Lemilica Stannol za električne instalacije 60W, vrh postiže temperaturu od 460°C
Lemilica Stannol za servisere 80W, vrh postiže temperaturu od 480°C
Lemilica Stannol za rukotvorine 100W, vrh postiže temperaturu od 500°C
Lemilica Stannol za lemljenje tankih limova 150W, vrh postiže temperaturu od 510°C
Lemilica Stannol industrija, limovi do 1mm 200W, vrh postiže temperaturu od 530°C
Stannol bazna lemilica
Bazne lemilice su odlične najviše iz dva razloga. Prvo je kontrola temperature, a drugo veliki izbor vrhova za lemilicu.
Ersa bazna lemilica
Za kvalitetno lemljenje će vam biti potrebne dobre sječice. Ne želite sječi tanke nožice tranzistora, otpornika ili led dioda sa kombinirkama. Dobre sječice su vam pola posla.
Sječice električarske
Zatim je potrebno imati špic ravna kliješta ili špic kosa kliješta. Vrlo dobra pomoć ako imate ćevape od prstiju kao voditelji Ključa 13.
Špic kliješta
Najveća pomoć i ne spada u alat jedne radionice, je atomic žica. Taj mali pomoćnik iz kuhinje će vam olakšati čišćenje vrha lemilice do te granice da nećete vjerovati. Brzo jednostavno i učinkovito.
atomik žica inox
Salmenjak je dobar za tu stvar ali ne čisti tako dobro kao atomic žica.
Salmenjak
Ako lemite manje stvari ili sitnije, velika pomoć je stalak sa povećalom.
Stalak za lemljenje
Potrošni materijal za lemljenje
Lem je osnova lemljenja. Postoji više vrsta lemova. Osnovni lem koji se koristi za lemljenje u elektronici je Sn60Pb39Cu1 ili u prevodu zink 60%, olovo 39% i bakar 1%.
Lem za elektroniku
Lem za široku primjenu je Pb60Sn40. Lem sa omjerom Pb60Sn40 može poslužiti ali elektroničarski je bolji za spojeve.
Lem pb60sn40
Kontakt pasta za lemljenje
Ovo je nešto što većina ljudi zaboravi kada počne lemiti. Kontakt pasta vam omogućuje da lakše, brže, točnije i čvršće zalemite spoj. Vrlo malo se nanosi na mjesto lemljenja i lem će se širiti samo na tom mjestu.
Kontakt pasta
Flux ili Lottwaser
Ono što nazivaju električarskim Fluxom je ustvari lagana kiselina koja ima dvostruku namjenu. Čuvanje zalemljenog spoja i lakše lemljenje. Postoji više vrsta Fluxova za lemljenje, uvijek provjerite za koju je točnu namjenu.
flux voda za lemljenje lottwaser
Teorija kako se pravilno lemi
Kada ste sve pripremili, točnije postavili na mjesto. Potrebno je nanijeti malo kontakt paste na mjesto lemljenja. Ne pretjerujte sa kontakt pastom. Zatim je potrebno postaviti lem na mjesto lemljenja, a vrhom lemilice pritisnite lem na kontakt. Kratkim kontaktom vrha lemilice dodirujte lem. Ne pokušavajte vrh lemilice držati na lemu dugo. Postoje dva razloga zbog čega se to ne radi. Vrlo često elektroničke komponente nisu otporne na visoke temperature i ako ih izložite na duže vrijeme može se desiti da ih oštetite. Drugi problem je ono što se svima desi da na kraju imaju višak lema na mjestu lemljenja i pokušavaju ga otkloniti.
Pravilno zalemljeno
Lemljenje je stvar prakse, samo vježbajte i vrlo brzo će te naučiti lemiti kao mali kinezi. Mirna ruka kao kod ubojice, oko sokolovo i upornost će vas vrlo brzo dovesti do neslućenih rezultata.
Lem za lemljenje
P.S. Mi smo lemili toliko davno da smo sve zaboravili, ako smo nešto pogrešno objasnili nemojte nam zamjeriti. Ono što mi uvijek kažemo „Tko radi taj i griješi. A na greškama se najbolje uči.“
Tags: 082, atomic, atomik, bakar, bazna, cink, dioda, elektroničarski, Emisija, epizoda, flux, kontakt, lemi, lemilica, lemljenje, lemovi, lottwaser, lottwasser, olovo, otpornik, pasta, salmenjak, stalak, stanica, tehnika, tin, tranzistor, zalemljeno, žica, zink, zinn
Ja vas neizmerno cenim i poštujem i obožovam Vašu emisiju, ali obzirom da se bavim aktivno elektronikom skoro 30 godina smatram da smem da Vam kažem da bi bilo bolje da ovu emisiju pod hitno obrišete i snimite novu, jer ste SKORO SVE pogrešno savetovali gledaoce.
Ne želim da Vas kinjim ili omalovažavam, ali smatram da je bolje dati ne dati informacije, nego dati pogrešne. Vrlo rado ću da Vam pomognem oko svih saveta, samo Vas molim da snimite ovu emisiju ponovo sa tačnim informacijama.
Srdačan pozdrav.
Hvala na komentaru. Ali ako nam možete objasniti gdje smo griješili?
Naravno, vrlo rado ću da Vam objasnim sve.
Za početak, rodjen sam u Zagrebu daleke 1966. i živeo tamo 10 godina, ali sam se posle toga preselio u Srbiju, Smederevo, tako da sam zaboravio skoro sve izraze na hrvatskom pa ću da pišem srpske, nadam se da ćemo da se razumemo.
Neću da obradim samo greške već bih neke stvari i dopunio. No, krenimo redom:
1. Predložio bih da se nabave 2 lemilice, jedna od 25W do 30W koja služi za većinu elektronskih komponenti (otpornici, tranzistori, integralna kola) i jednu od 50-60W za krupnije komponente (deblje žice, relei, razni konektori). Ako se sitne komponente leme sa jačom može doći, kako ste i Vi naveli, do oštećenja komponente ili bakarnog voda na štampanoj ploči. Sa slabom neke krupnije komponente ne mogu da se zaleme, a ni da se odleme. Može da se kupi i samo jedna od 60-ak W, ali se onda preko regulatora za sijalicu reguliše snaga – to je prilično jeftin, a efikasan način za regulaciju snage lemilice. Pištolj lemilice nisu uopšte pogodne za elektroniku, mogu da posluže samo u krajnjoj (ili ti velikoj
) nuždi.
2. Vrh NI SLUČAJNO turpijati ili na bilo koji drugi način oblikovati jer su vrhovi presvučeni slojem srebra ili keramike kako bi trajali duže. Sam bakar se vrlo brzo troši kod lemljenja pa ako se isturpija taj zaštitni sloj, vrh će trajati jako kratko. Jedino možda najjeftinije lemilice imaju vrh od bakra bez zaštitnog sloja.
Postoje vrhovi raznih oblika i veličina i najbolje je kupiti nekoliko različitih – tanji i deblji okrugli, i tanji i deblji pljosnati. Ja sam navikao na okrugli pa godinama radim sa njime, ali je pljosnati mnogo bolji za rad jer se brže i ravnomernije prenese toplota na lemno mesto.
3. Mala ispravka – elektroničarske sečice, ne električarske.
4. Umesto kosih ili špic klješta treba koristiti pincetu, opet je dobro imati bar dve vrste, sa debljim vrhom za klasične komponente i sa tankim vrhom za SMD komponente, ali pretpostavljam da Vaša publika retko koristi SMD komponente. Poželjno je da pinceta bude od nekog čvrstog materijala kako se ne bi savijala pri korišćenju.
5. Lem (ovde se zove tinol žica) nema u sebi cinka, Sn u sastavu je kalaj (kositar na hrvatskom).
6. Sapun (kako ga Vi zovete) uglavnom nije potreban, dovoljna je ona inox žica za čišćenje vrha, mada većina elektroničara koristi onu spužvu.
7. Što se tiče povećala, samo da dodam da postoji i varijanta za na glavu koja obično ima 3 različita uvećanja i jako je praktična jer ruke ostaju slobodne.
8. Izvode (nogice) NIKAKO ne savijati jer to jednog dana možda treba skinuti ako se komponenta pokvari, a kada su nogice savijene to je relativno teško. Tada neuki elektroničari zagreju vrhom nogicu i istim tim vrhom ispravljaju nogice što oštećuje onaj zaštitni sloj na vrhu i vrh posle toga jako brzo propada.
9. Neki nepisani standard kaže da nogica treba da viri 3 mm iz štampane ploče, ali ja obično odsecam višak posle lemljenja odmah iznad lema, i to obično bude tu negde oko 2 do 3 mm.
10. Kontak pasta nije potrebna kad se koristi tinol žica jer ona u svojoj sredini ima šupljinu u kojoj se već nalazi pasta za lemljenje i ona je bezkiselinska, jer bi kiselina pojela bakar.
11. Samo lemljenje se izvodi tako što se PRVO prisloni zagrejani vrh lemilice tako da istovremeno dodiruje lemnu tačku na štampanoj ploči i nogicu koja se lemi, drži se tako 2 do 5 sekundi da se to sve lepo zagreje i TEK ONDA se prinosi tinol žica koja se za sekundu ili 2 lepo razlije po lemnoj površini. Današnje komponente uglavnom bez problema izdržavaju toplotu lemilice od 30W oko 10 sekundi što je više nego dovoljno da se sve lepo zalemi.
Ovako kako ste vi opisali, najčešće dolazi do tzv. hladnog lema.
12. Fluks se ne koristi za zaštitu posle, već za lakše lemljenje, ali uglavnom se koristi za neke profesionalne svrhe i nije potreban za amatersku upotrebu jer, kako sam već rekao, tinol ima u sebi pastu za lemljenje.
13. Premazivanje nakon lemljenja NIKAKO ne sme da se vrši sa nečim što ima u sebi ni malo kiseline jer će ona da nagrize bakar na ploči. Ima više načina za zaštitu ploče posle lemljenja, ja koristim kalafonijum koji je rastvoren u nitro razredjivaču i koji čuvam u flašici sa zatvaračem koji odlično dihtuje. Postoje i neka komercijalna sredstva, ali ih ja ne koristim. Jedan od takodje dobrih načina je plastik sprej, tj. sprej koji posle prskanja ostavlja tanak plastični film koji ne ometa naknadno lemljenje ako je potrebno skinuti neku komponentu.
Čak se posle lemljenja, a pre zaštite, preporučuje brisanje cele ploče alkoholom ili nitrom ako se koristio fluks ili neka kiselinska pasta (kakva je nekad bila “Cinol”) kako bi se uklonila kiselina.
14. Zaboravio sam za tinol (lem) jedan detalj: za većinu primena debljina od 1mm je sasvim u redu, mada je 0,5 mm mnogo bolja i lakše se radi elektronika sa tom debljinom.
Eto, nadam se da sam Vam malo pojasnio stvari oko lemljenja, nemojte da mislite da sam imao išta negativno, samo želim da Vaše emisije održe vrhunski nivo kakav je bio do sada.
Srdačan pozdrav!
Hvala na iscrpnom objašnjenju.
Svakako ćemo napraviti novu emisiju za ispravak ovih grešaka.
Ali malo da vam pojasnimo zašto smo rekli neke stvari.
Za lemilice smo i mi napomenuli u videu i tekstu koja je bolja za određenu situaciju.
Turpijanje vrha smo preuzeli od proizvođača koji nam je to napomenuo da se smije. Mi smo napravili grešku i nismo rekli da to ovisi o proizvođaču.
Greška sa kliještima je ne namjerna
Nismo htjeli objašnjavati SMD, jer bi u protivnom pokazali peći za lemljenje.
Pincete su bolje definitivno, totalno se slažemo s vama. Ali moja djeca su izgubila moje pincete koje imam od djetinstva za lemljenje. Jedna špic i plosnata pinceta.
E sad oko lema. Ovo sa pastom unutar lema je jako diskutabilno. Objasniti ću ovako. Trgovci naručuju robu koja je jeftinija, a ne bolja. Tako da vrlo često se mora dobro potražiti pravi alat (potrošni materijal).
Opet naša greška što to nismo napomenuli da uvijek potraže lem sa bez kiselinskom pastom.
Sapun, spužva i atomik žica rade isti posao. Ali smo ljudima htjeli pokazati što postoji. Neka probaju, nekome jedno odgovara, nekome drugo. Nismo svi isti. Dosta njih je komentiralo da koriste samo atomik žicu.
Mi smo totalno zaboravili na povećalo naglavno. Ja sam kako klinac često lemio sa stalkom. To je u moje vrijeme bilo dostupno.
E sada oko nogica. Tu bi ja trebao naći mog “učitelja” koji mi je uvijek govorio da nisam savio i odrezao nogice prije lemljenja.
Na tome sam dobio ćuški ko dijete cjelo čudo.
Kontakt pasta koju smo pokazali je baš za lemljenje, kako bi se ostvario bolji kontakt i lakše zalemilo. Ja razumijem vaš komentar, ali ovo nije ista vrsta paste.
Tehnika lemljenja koju ste objasnili mi je poznata, ali moje skromno iskustvo me je navelo da pokažem tehniku kratkim kontaktom. Većina ljudi nema osječaj za vrijeme i griju kao da je to golf iz TAS-a.
Flux je priča za sebe, mi smo se ubili čitajući sa stranica Ersa, Weller i Stannol. Svi objašnjavaju otprilike slično. Ali napominju različite situacije i tipove koji su različiti. Većinom za industriju. Mi smo pokazali nama jedino dostupno, stannol. Žao nam je što nismo naglasili da se savjetuju u trgovinama za što je točno predviđen flux kada kupuju.
Vaše objašnjenje je totalno na mjestu. I svakako ćemo napraviti novu emisiju sa ispravkom i detaljnijim objašnjenjima.
Ali emisija će morati malo sačekati jer trenutno skupljamo lovu za objektiv makro koji može točnije snimiti ono što pokazujemo.
Što se tiče brisanja emisije mi to ne možemo sebi dozvoliti, napomenuli smo da smo po sjećanju radili, naši savijeti nisu nepogrešivi. Ali svakako ćemo napraviti ispravak.
Još jednom hvala na savjetima i obavezno ćemo vas kontaktirati kada budemo pripremali ispravak lemljenja.
Ekipa Ključa 13
Poštovani,
stvarno cijenim vaš trud ali u ovoj emisiji ste napravili dosta gršaka. Majstor kvariš je dao vrlo dobar komentar i slažem se s prijedlogom da napravite novu emisiju. Za razliku od Majstora kvariša ja se bavim elektronikom 40 godina i želim vam dati nekoliko ideja iz davnih dana. Tiskana pločica se namaže otopinom kalafonije (kalafonija se otopi u alkoholu) i lemljenje je poslije vrlo jednostavno. Ona famozna kiselina je sumporna kiselina koja je neitralizirana cinkom. Sumporna kiselina se koristi kod lemljenja pocinčanog lima kao deoksidator a “gašena” kiselina za lemljenje bakra. To je iz vremena neimaštine. Jačina lemilica je vrlo bitna, lemilice 15 W koriste se u elektronici za lemljenje IC-a. Na kraju, nemojte zamjeriti jer se stvarno trudite ali probajte pronaći mogučnost da i mi čitatelji dobijemo šansu pomoći u kreiranju vašeg vrlo interesantnog programa.
PS
Keramičke pločice kada se buše buše se s mekše, zadnje strane. Komentar na jednu vašu prijašnju emisiju.
Majstore Nevene
Hvala na savjetima, automatski ste došli na listu savjetnika za sljedeću emisiji o lemljenju.
Ispravak radimo pod obavezno samo da nabavimo opremu koja će moći snimiti bolje (krupnije) sam proces lemljenja.
Moramo malo komentirati bušenje keramike.
Bolje je bušiti s mekše strane, ali to nije uvijek moguće!
Što ako punica donese novi nosač ručnika, a pločice već zalijepljene.
Drama u kupatilu !?!!
Majstor Kvariš, Svaka čast na objašnjenju i ja se u potpunosti slažem sa vašim objašnjenjem, a što se SMD-a tiče tu ja koristim tzv. puhalicu na vruči zrak pogotovo na laptopima i matičnim pločama računala…