Nitko od nas se nije rodio s bušilicom u ruci I od prve bušio sve materijale savršeno. Ali mi uvijek kažemo da se najbolje uči iz grešaka. Prvo morate polomiti i uništiti da se zapitate ZAŠTO?

Ponovit ćemo 5 najčešćih grešaka koje svi mi radimo kada bušimo sa svrdlom, borerom ili burgijom.

Greška broj #5 HLAĐENJE

Vrlo često smo u situaciji da moramo bušiti čelike, inoxe ali baš sada nemamo ništa za hlađenje tijekom bušenja. Hlađenje kod bušenja čelika, metala, bakra, aluminija, mesinga ili inoxa je vrlo bitno. Možda jedna rupa ne zahtijeva da hladite, ali već druga vrišti da ju ohladite.
Hlađenje možete raditi s više stvari, sprej za hlađenje kod bušenja, ulje za hlađenje kod bušenja, emulzija za hlađenje. Ako se radi o keramici ili kamenu a bušite ga dijamantnim alatima postoji gel za hlađenje kod bušenja.

Ulja, emulzije ili sprejevi rade više stvari, a ne samo hlađenje. Čuvaju alat i produžuju mu radni vijek, ubrzavaju bušenje ili rezanje, zaštićuju trenutno materijal od hrđanja i naravno hlade.

Isplati se !!

Greška broj #4 PREDRUPE

Jedna od najčešćih grešaka koju svi mi radimo je predrupa za veći promjer. Svi mi uzmemo najbliže svrdlo i probušimo predrupu, nakon toga bušimo sljedeću, pa sljedeću dok ne dođemo do željenog promjera.

Pravilo za predrupu je vrlo jednostavno: samo vrh konačnog promjera je predrupa. Jer ako obratite pažnju taj vrh je “tup” i bušenjem pilot rupe pomažete velikom promjeru da lakše buši i tako se koristi cijela oštrica velikog promjera.

Npr za promjer ø 16,00 mm predrupa je ø 3,00 mm

Bušenjem promjera ø 8,00 mm i nakon toga bušenje ø 16,00 mm svrdlo 16 se više troši, grije nepotrebno i vrlo često je da rupa ne bude u centru.

Greška broj #3 PROŠIRIVANJE

Ovo smo svi mi radili barem jednom u životu. Pokušali na brzinu proširiti rupu. Svi mi smo vrtjeli bušilicu kao da plešemo lambadu. Problem s tom operacijom je da se s tim pokretom stvara konus s jedne i druge strane. A sama rupa je toliko malo proširena da je zanemarivo.

Rješenje problema je u većini slučajeva veče svrdlo. I to je to.

Nemojte pokušavati vrtjeti da prošire, bolje veće svrdlo i problem riješen.

Greška broj #2 Potisak

Riječ potisak je više stručna ali ju svi vrlo dobro znamo. Odnosi se na pritisak koji vršite sa svrdlom na materijal koji bušite.

Ova greška je vrlo bitna u dvije situacije.

1.Primjer je bušenje betona. Svi mi smo barem jednom stisnuli bušilicu do te granice da je počela plakati kako bi je ubrzali kada bušimo beton.

U osnovi smo napravili najveću glupost koju smo mogli. Nismo dozvolili bušilici da radi svoj posao. Svaka bušilica za beton radni na sličan način.
Kada buši beton onda bušilica prvo udari beton, okrene svrdlo i podigne ga od materijala. Ako se mi naslonimo na bušilicu sa +100 Kg, vjerujte nam da ste onda ugušili svoju bušilicu.

Rješenje je da samo vodite svoju bušilicu i vidjet ćete da ona vrlo lako buši beton.

Dozvolite joj da radi svoj posao.

2.Primjer je bušenje metala. Problem svih nas je u mentalnom sklopu, mi automatski skupe materijale mazimo i zbog toga napravimo problem umjesto da probušimo rupu.

Potisak kod bušenja metala, čelika, inoxa, stainless steel, Rostfrei, mesing, bakar, aluminiju i sličnih ovisi o promjeru i brzini a to je u kombinaciji s greškom 1

Greška broj #1 Broj okretaja

Kada uđete u materiju bušenje metala vrlo brzo ćete naići na temu koja govori o broju okretaja i potisak. Obije greške su povezane i vrlo usko.

Najbolje je objasniti na sljedeći način. Bušenje određenih materijala zahtjeva kombinaciju tri stvari. Materijal diktira koji će biti obrtaji za koji promjer s kojim potiskom.

Dajemo primjer:

Bušenje aluminija:

Svrdlo ø 13,00 mm

Broj okretaja 950 o/min

Potisak mali

Bušenje čelika:

Svrdlo ø 13,00 mm

Broj okretaja 220 o/min

Potisak veliki

Bušenje Inoxa:

Svrdlo ø 13,00 mm

Broj okretaja 110 o/min

Potisak vrlo veliki

Da bi lakše zapamtili bolje je ovako:

Što je tvrđi materijal manji su obrtaji i veći je potisak

Što je mekši materijal veći su obrtaji i manji potisak

Nadamo se da ste pronašli rješenje vašeg problema u ovom tekstu i videu

Tablica za brzine bušenja se nalazi na ovom linku PREUZMI TABLICU BRZINA BUŠENJA

Pošaljite kumu link kako ne bi uništio vaša svrdla, burgije ili borere.

PREUZMITE TABLICU BRZINE BUŠENJA

Pitanje koje većinu ljudi zbuni, "a koji je prihvat?" Tu nastane problem, ljudi razmišljaju što je to prihvat, a ustvari već znaju odgovor.
Najčešće se zbune kod bušilica, koji je prihvat na vašoj bušilici? I tu nastane tišina ili automatski odgovor ne znam.
Prihvat na vašoj bušilici je jednostavno rečeno spoj svrdla i glave bušilica. Točnije onaj dio svrdla koji ulazi u bušilicu je vaš prihvat.
Odgovor moźe glasiti,

• moja bušilica može svrdla do 10mm (do 13mm, do 16mm, do 20mm)
• Moja bušilica ima SDS glavu ( pod pitanje odmah "da li je SDS plus ili SDS MAX?)
• Moja bušilica ima konus ( pod pitanje da li znate koji konus MK1, MK2...MK5?)
• Moja bušilica ima nekakav čudan, ravno pa odrezano nešto?

Odgovor na koji je prihvat drastično sužava izbor svrdla ili još bolje daje vam Svrdlo koje vam najbolje odgovara za vaš posao.

Kod cirkulara ili električnih kružnih ručnih ili stolnih pila prihvat je rupa pile ili osovina cirkulara.
Ako imate staru pilu npr Iskra 156x2,2x20mm 16Z, broj 20 vam govori koja je osovina ili točnije prihvat alata.

Kod kutnih brusilica ili popularno nazvanih flekserica na svu sreću većinom je sve isto.
Uvijek je prihvat 22,23 mm i navoj M14, ali i tu se zna dešavati problemi.
Puno ljudi kupuje jeftine rezače keramičkih pločica. Nakon rezanja i kada se dijamantna ploča potroši slijedi neugodno iznenađenje.
Velika većina tih strojeva ima prihvat 25,4mm ili u prevodu 1 col.
Obično ploče s prihvatom 25,4mm su skuplje i nema ih puno u ponudi.

Još malo primjera:
Na ekscentar brusilicama je prihvat je "čičak" a promjer je dimenzija diska 125mm, 150mm...
Na ubodnim Pilama je prihvat većinom SDS, ali stari modeli imaju malo drugačiji prihvat
Na recipročnim/sabljasti Pilama prihvat je SDS
Na gedorama je prihvat 1/4", 3/8", 1/2", 3/4", 1", 1 1/2". To je onaj četverokut koji ulazi u vašu račnu.
Ureznice na svu sreću imaju dosta univerzalnih držača alata. Npr od m1-m12.
Ali kada dođe do nareznica tu je prihvat alata vrlo bitan.
Problem nastaje da su dimenzije nareznica u vrlo velikom rasponu. Upravo zbog toga imamo puno nosača nareznica.

Savjet za kraj. Ako vas pitaju koji je prihvat alata, misli se na spoj između potrošnog alata i samog stroja.

Taj podatak je vrlo bitan.
Tako će te dobiti točno alat koji ste tražili.